Imaju li tvrtke na društvenim mrežama previše moći i je li to važno?

click fraud protection

Bilo da usluge društvenih medija, uključujući Cvrkut, imati previše moći pitanje je o kojem su neki vjerojatno razmišljali nedavno. Za mnoge je internet ulaz u svijet, a platforme društvenih medija su mjehurići odakle često promatraju filtriranu verziju tog okruženja. Samo to čini da se stranice društvenih medija sviđaju Facebook, Twitter i Instagram iznimno moćni.

Razdoblje pandemije COVID-19 podsjetilo je ljude da su se društveni i radni životi milijuna pomaknuli online, a posebno na platforme društvenih medija. Osim prostora za druženje s prijateljima i poznanicima, ljudi također ovise o platformama poput Facebooka i Twittera za vijesti. Međutim, oni su također prostor za ljude da izraze svoje mišljenje, ma koliko ono bilo ekstremno. Iako su ove službe nedavno počele pojačavati provođenje svojih pravila u odnosu na najekstremnija mišljenja. Bez obzira na to, sve se to događa unutar personaliziranog balona koji platforme društvenih medija pripremaju za korisnike, na temelju podataka prikupljenih od korisnika.

Sve je to dovelo do pitanja imaju li ove službe previše moći i čini se da većina Amerikanaca tako misli. Nedavna anketa od Istraživački centar Pew sugerira da 72 posto odraslih u SAD-u misli da tvrtke društvenih medija danas imaju previše moći i utjecaja u politici. Rezultat ankete objavljen je nekoliko dana prije nego što će izvršni direktori četiri najveće tehnološke tvrtke - Amazon, Apple, Facebook i Google - svjedočiti pred Kongresom. Svrha istrage je konkurencija u tehnološkoj industriji i dok će se rasprava zasigurno baviti poslovna strana pitanja moći, politička strana imaju li društvene tvrtke još uvijek previše moći ostaci.

Moć društvenih medija i zašto je to važno

Istraživanje Pew-a pokazuje da je u političkom spektru većina mišljenja da tvrtke društvenih medija imaju previše utjecaja na ono što se događa u svijetu. Nalazi su podijeljeni prema ideološkim razlikama i slični su onima iz istraživanja iz 2018. koje je pokazalo da republikanci vjerojatnije vjeruju da stranice društvenih medija cenzuriraju politička stajališta. To ima smisla s obzirom na to da su platforme poput Twittera počele proaktivnije regulirati svoj sadržaj u posljednjih godinu dana. Čak i Facebook, povijesno nespreman regulirati sadržaj, jest promijenio svoj stav izbjegavanja uplitanja u slobodu govora aktivnijim provođenjem politike govora mržnje i dezinformacija.

Lakše je reći nego učiniti jesu li platforme društvenih medija pravno odgovorne za sadržaj koji hostiraju, poput tradicionalnih izdavačkih tvrtki. Pogotovo s obzirom na to koliko su platforme društvenih medija različite u stvaranju i širenju sadržaja, kako po mjeri tako i po prirodi, u usporedbi s tradicionalnim izdavačima. Ipak, sa sigurnošću se može reći da tvrtke društvenih medija imaju previše moći u oblikovanju političkog diskursa i da je to važno. Utjecaj Facebooka o američkim predsjedničkim izborima 2016., referendumu o Brexitu i ulozi tvrtke u skandalu Cambridge Analytica 2018. dokazuje da tvrtke društvenih medija moraju biti odgovornije.

Međutim, donošenje propisa o sadržaju možda neće biti praktično. Možda bi bilo bolje zapitati se je li problem sam sadržaj ili personalizacija sadržaja dovodi do toga umjetni mjehurići u kojima neki vjeruju u stvarnost koja je sasvim drugačija i često štetnija od onoga što je zapravo događa. Podaci prikupljeni iz aktivnosti korisnika za personalizirani sadržaj (i oglase) jesu još jedna velika glavobolja. Podsjetimo, Cambridge Analytica je uopće zloupotrijebila te podatke. To su pitanja oko kojih razumne vlade mogu nešto učiniti uvođenjem strogih zakona o privatnosti i prisiljavanjem tvrtki da promijene način rada svojih platformi.

Možda nije iznenađenje da je nedavno istraživanje otkrilo rastući konsenzus među Amerikancima o reguliranju tvrtki na društvenim mrežama. Međutim, to treba biti pažljivo učinjeno jer, u dobru ili zlu, platforme poput Facebooka i Twittera su mjesto gdje se odvija glavni dio političkog diskursa u visokotehnološkim demokracijama.

Izvor: Istraživački centar Pew

Zaručnik za 90 dana: najbolja prijateljica Angele Deem Jojo nagovještava kraj prijateljstva

O autoru