Kako se Facebookova 'elitna bijela lista' pretvorila u čudovište

click fraud protection

Facebook navodno krši vlastiti stav o lažnim vijestima, dezinformacijama i osvetničkoj pornografiji dopuštajući određenim "na popisu dopuštenih" korisnika da se izvuče objavljivanjem materijala koji krši pravila unatoč javnim uvjeravanjima da jednako tretira svoje tri milijarde korisnika. Facebooku nisu strane kontroverze, a najnovije izvješće ogromna je optužba protiv najveće svjetske društvene mreže koja provodi veliki dio svog vremena ili braneći svoju praksu privatnosti, odgovarajući na pitanja o povredama podataka, ili poričući optužbe da ne čini dovoljno zaustaviti širenje dezinformacija, posebno vezanih uz politiku i Covid.

Dezinformacije su sve veći problem na većini društvenih platformi, ali mnogi promatrači to tvrde uspijeva na Facebooku, uglavnom zbog nesposobnosti ili nespremnosti tvrtke da se pozabavi problemom direktno. Više studija renomiranih institucija ponovilo je ovu tvrdnju, uključujući i onu njemačkog Marshallovog fonda Sjedinjenih Država, koji je prošle godine otkrio

da su se dezinformacije na platformi znatno pogoršale od predsjedničkih izbora 2016. Facebook tvrdi da to nastavlja borba protiv lažnih vijesti i propaganda na platformi, ali bez obzira što tvrtka radi, problemi se pogoršavaju svake godine.

Najnoviji izvješće dolazi od The Wall Street Journal, koji tvrdi da je pregledao interne dokumente tvrtke koji otkrivaju da Facebook ima program pod nazivom 'XCheck' (čitaj 'unakrsna provjera') koji je izvorno zamišljena kao mjera kontrole kvalitete za radnje poduzete protiv istaknutih računa političara, slavnih osoba i novinari. Iako se to čini kao dovoljno dobra ideja, od tada se pretvorila u mutni popis od preko 5,8 milijuna tzv. "VIP" korisnicima koji se smiju izvući objavljivanjem sadržaja koji izravno krši odredbe i uvjete tvrtke. Na popisu se navodno nalaze i mnogi korisnici s "bijele liste" koji su praktički imuni na ovrhe tvrtke.

Kad se dobra ideja pokvari

Dokumenti također navodno pokazuju da je program aktivno štitio javne osobe, slavne osobe i političare čak i kada su njihove objave predstavljale uznemiravanje ili poticanje na nasilje. Prema izvješću, mnoge takve objave rezultirale bi hitnim kaznenim merama u slučaju redoviti korisnici, ali su ti elitni korisnici bili pušteni samo pljeskom po zapešću, ako je bilo što poduzeto uopće. Zapravo, povjerljivi interni pregled jasno je naveo da tvrtka jest "zapravo ne radimo ono što kažemo da radimo javno." Štoviše, nazvala je akciju tvrtke "zlostavljanje povjerenja" i priznao da se ljudima na popisu dopuštenih dopušta nekažnjeno kršenje Facebookovih standarda.

Jedan od značajnih slučajeva preferencijalnog tretmana očito se odnosi na brazilsku nogometnu zvijezdu Neymara, uz izvješće tvrdeći da tvrtka nije djelovala protiv njega 2019. godine nakon što je objavio golišave fotografije i videozapise žene koja ga je optužila od silovanja. Video, za koji je sportaš tvrdio da je dokazao njegovu nevinost, Facebook nije obrisao više od jednog dana i vidjelo ga je više od 56 milijuna korisnika Facebooka i Instagrama u očitom kršenju pornografije za osvetu tvrtke pravila. Mnogi od ovih računa s popisa dopuštenih također su navodno dijelili lažne vijesti koje su vlastite tvrtke za provjeru činjenica smatrale lažnim, uključujući dezinformacije o cjepivu, kao i razotkrivenu propagandu protiv Hillary Clinton, Donalda Trumpa i drugih vodećih političari.

Izvor: WSJ

Posljednji dvoboj: Što se dogodilo sa svakim likom u stvarnom životu